Author/Editor     Roncelli-Vaupot, Silva; Železnik, Danica
Title     Communicative factors associated with assertiveness in Slovenian nursing staff in clinical practice
Type     članek
Vol. and No.     Letnik God. 51, št. broj 3/4
Publication year     2018
Volume     str. 149-158
ISSN     1848-7793
Language     eng
Abstract     The objective of this research was to investigate the assertiveness of nursing staff members in their everyday practice. The secondary goal was to investigate whether assertiveness is related to sex, age, years of working experience, education and self-esteem. Nursing staff members are expected to have a high level of assertiveness to establish optimal professional communication and working performance. A cross-sectional study design and convenience sampling were applied. Altogether, 303 nursing staff members (88.8% female and 11.2% male; aged between 21 and 58 years) from the northeastern part of Slovenia were enrolled in the study. The participants were asked to complete an anonymous questionnaire, which consisted of the Rathus Assertiveness Schedule and the Rosenberg Self-Esteem Scale. The sample included 44.6% registered nurses and 55.4% nursing assistants with mean = 15.9 (SD 10.1) years of working experience. In general, the level of assertiveness by Rathus scale was low at mean = +4.0 (SD 17.2) points. The male nursing staff members were significantly more assertive than the female nursing staff members (p=0.024). A positive association was observed between assertiveness and self-esteem (p<0.001). There was no evidence of a significant association between assertiveness and age, years of experience or level of education. The nursing staff members reported low levels of assertiveness, which is consistent with previous findings in this field. Improving assertive behaviour towards patients and other healthcare staff may contribute to improving the quality of patient care.Cilj ovog istraživanja je bio analizirati asertivnost medicinskih sestara i asistenata iz zdravstvene njege u njihovoj svakodnevnoj kliničkoj praksi. Dodatno nas je zanimalo da li je asertivnost vezana za spol, dob, godine radnog iskustva, obrazovanje ili samopoštovanje. Od zdravstvenog osoblja se očekuje da imaju visoku razinu asertivnosti kako bi ostvarili optimalnu profesionalnu komunikaciju i radnu učinkovitost. Koristili smo presječno istraživanje i prikladno uzorčenje. U studiji je sudjelovalo ukupno 303 članova zdravstvenog osoblja (88,8 % žena i 11,2 % muškaraca, u dobi između 21 i 58 godina) iz sjeveroistočnog dijela Slovenije. Sudionici su zamoljeni da ispune anonimni upitnik koji se sastojao od Rathus upitnika asertivnosti i Rosenbergove skale samopoštovanja. Uzorak je uključio 44,6 % medicinskih sestara i 55,4 % asistenata u zdravstvenoj njezi s u prosjeku 15,9 % 10,1 godina radnog iskustva. Općenito je razina asertivnosti prema Rathusovoj ljestvici bila malo pod sredinom = +4.0 (SD 17.2). Muški članovi zdravstvenog osoblja su bili znatno asertivniji nego ženske (p = 0.024). Pozitivna povezanost je zabilježena između asertivnosti i samopoštovanja (p <0,001). Nismo dokazali značajniju povezanosti između asertivnosti i starosti, godina iskustva ili razine obrazovanja. Članovi zdravstvenog osoblja su prijavili nisku razinu asertivnosti, što je u skladu s prethodnim studijama na ovom području. Poboljšanje asertivnosti do pacijenata i ostalog zdravstvenog osoblja može doprinijeti poboljšanju kvalitete njege i skrbi do pacijenta.
Keywords     klinična praksa
zdravstvena nega
medicinske sestre
Slovenija